Senin, 25 November 2013

SEPFOPE Vizita Fatin Tizolu iha Ermera no Liquica



Iha loron Sexta 08-11-2103 Secretariu Estado ba Politika Formasaun Profesional no Emprego (SEPFOPE) Ilidio Ximenes da Costa hamutuk ho Xefi Emprego Rural Lucio Bere Tasi hamutuk ho ekipa halo visita iha fatin produsaun Tijolu Kesi iha Distrito Liquica.

Sepfope liu husi Programa auto Emprego serbisu hamutuk ho CHL no Ilo ajuda komunidade no joventude oinsa para bele halo no produs tijolu kesi nebe usa rai mean. Liu husi programa ne kada loron ida sira bele halo produsaun ba 300 no 400 tijolu kesi.
Tuir Secretariu estado Ilidio Ximenes da Costa antes PM atu ba Bali nia hasuru malu hamutuk ho PM Xanana Gusmao hodi esplika kona ba produsaun Tijolu kesi hodi halo uma lima ba MDG’s no PM aseita ho idea kona ba uza tijolu kesi para bele halo uma lima.
Tuir Secretariu Estado SEPFOPE katak uza tijolu kesi ba halo konstruksaun daik tamba ita uza materila lokal hanesan rai mean no rai mutin tamba material sira ne hola iha rai laran no ekonomia meten osan ne sirkular deit iha rai laran. Hanesan ita haten katak material nebe ita uza agora dadeus ne’e nebe halo ona husi fabrika no totalmente osan ne sai hotu ba rai liur ekomoniamente ita lakon, tamba ida ne’e SEPFOPE fo hanoin ba PM konaba oinsa uza tijolu hodi halo uma MDG’s no PM Xanana Gusmao hatan no mos bolu Director ADN Samuel Marsal hodi buka dalan ba buat sira hanesan ne’e.
hatan ba buat hirak ne’e saida mak sepfope halo, agora dadun ne’e sepfope serbisu hamutuk ho injeneiro husi ADN para bele halo levantamentus ba dadus kona ba rai mean no rai mutin iha Distrito nebe deit mak iha pontesial para halo produsan ba Tijolu kesi. 
Secretariu Estado mos hatete wainhira mak dadus ne’e iha ona entau sepfope prontu para bele fo formasaun kona ba produsaun Tijolu kesi iha fatin seluk. Agora dadun ne’e sepfope iha ona formasaun ba no produsaun tijolu kesi iha Distrito Ermera, Liquica no Manatuto. Karik iha tinan 2014 mak sepfope iha tan orsamentu ba halo produsan tijolu ida ne hatuda katak ita bele loke tan iha Distrito seluk depende ba ADN atu halo uma lima ne iha nebe, tamba ida ne’e sepfope sei serbisu hamutuk ho ADN iha area formasaun no mos liu husi Programa auto Emprego hodi bele fasilita kompanhia sira nebe iha interese kona ba halo produsaun Tijolu kesi.
Tuir Director Jose dos Santos katak sira komesa atividade primerio liu husi treinamento nebe mai husi CHL kona ba oinsa bele halo produsaun ba tijolu durante fulan 6 nia laran e agora dadun ne’e ami komesa halo ona tijlu kesi hamutuk 12000 hanesan parte husi treinamento hodi bele haruka ba iha Dili.
Jose mos espikila katak sira mos sira fahe b grupo 3 para bele halo serbisu hamutuk ho joventude sira mak hanesan Grupo Primerio halo produsan ba tijolu kesi hamutuk ema nian 6 nebe sei tuir hela formasaun, grupo 2 hamutuk ema nain 10 nebe iha parte foho leten para halo pinera rai mean no grupo balun hamutuk ema nian 9 sira koloka ba konstrukasaun hensan foin daduns ne halo ona Centru Intenet komunitario iha Distrito Liquica no sira mos prepara hela para bele halo kontruksaun iha fatin seluk depenpa ba pedidohusi komunidade ou kompania.


Tuir Director ne katak produsaun ba tijolu kesi hamutuk 300 to 400 kada loron ida tamba makina halo produsan ba tijolu ida deit no kompara ba uluk sira bele halo produsan hamutuk 800 hanesan kada loron ida tamba makina atu halo produsaun iha rua. Konaba planu Governo ba oin atu halo uma lima karik uza uza tijolu kesi tuir Director ne katak sira prontu mais difikuldade nebe mak sira hasoru mak makina atu halo produsaun so iha ida deit no husu mos B agoverno atu bele tau matan ba prosesu produsaun Tijolu kesi liu-liu iha makina.

Kona ba rai meam nebe halo produsan ba tijolu kesi tuir director ne’e katak rai mean nebe iha foho agora dadun ne’e sira mos sosa husi komunidade tamba rai nebe mak atu halo ba produsan Tijolu liu tem ser liu husi teste laboratorium no komunidade sira mos agora ne’e faan rai para halo produsan ba Tijolu kesi no rai sira ne’e ami tula husi foho para bele mai halo produsan ba tijolu kesi no kada baskolante isin ida ho folin hamutuk  $ 125 ho mediadas hamutuk kubik 3. ( Media SEPFOPE)


Komisaun Mota Bandeira intrega rai ektare 2 ba SEPFOPE



ATSABE: Komunidade liu husi Komisaun Mota Bandeira intrega rai ektare 2 ba SEPFOPE ho objektivu atu loke formasaun lian Korea iha Subdistritu ne’e.
Secretariu Estado ba Politika Formasaun Profesional no Emprego (SEPFOPE), Ilidio Ximenes hatete, komunidade intrega rai ida ne’e ba sepfope ho objektivu atu halo sentru formasaun.

“Entaun fundasaun ne’ebe mak ema Atsabe oan sira hanaran komisaun Mota Bandeira ne’e komesa hanoin luan, hanoin luan ne’e sira husi fundasaun ne’e haree saida mak sira atu bele halo preparasaun ba sira nia joventude sira iha Atsabe, entaun ida ne’e mak hanesan inisiativa ida diak tebes husi komisaun ne’e no mos komunidade iha ne’e, antaun rai pedasuk ne’ebe mak sira intrega mai sepfope atu bele loke sentru formasaun,” dehan Ilidio Sabadu foin lalais iha Atsabe
Tuir Iidio, molok atu loke sentru formasaun ne’e permeiru tenke halo uluk dezain uma saida mak bele halo iha ne’e, no sigundu iha leten iha ona eskola konba Agrikola ninian.
“Kerjeke  buat rua ne’e bele kona malu, akaba husi  area agrikultura ninian sentru ne’e ida ne’e bele halo preparasaun oinsa mak atu ema ba rai liur ou bele aumenta sira nia skill ou badaen, ida ne’e mak hau haree ke fatin ida diak I tambem programa ida ke bele dehan programa intgradu, sai husi ne’eba (Eskola teknika Agrikola Xanana Gusmao) bele tama fali iha ne’e (Fatin formasaun ne’ebe mak atu loke)  iha ne’eba bele kapasitasaun formasaun mais be klean, no ida ne’e halai liu ba teknik professional,” nia informa
Nia dehan, sentru formasaun ne’e bele iha laran konaba material konaba turismu ninian hospitalidade tanba atsabe iha fatin tuirmu ne’ebe potensia tebes.
Tuir palanu fatin formasaun nebe mak atu loke sei haree fali ba orsamnetu estadu ninian no parte sepfope rasik sei koali ho PM.
“Maibe ba oin ami sei halo estudu, ekipa ne’ebe mak iha iha planu se bele realize iha tinan oin kapas liu tan, depende maos ba orsamentu ne’ebe mak iha, ne’e be atu halo uma deit uma ki’ik para atu tamping pasu por pasu hau sente ida ne’e bele realize iha tinan oin,” tenik nia
Reprejentante Komisaun Mota Bandeira Jose de Deus hatete,husi fundasaun mota bandeira, tanba haree ba future ne’e mak parte sira nian hodi intrega rai rohan ne’e ba SEPFOPE hodi loke fatin formasaun ne,e.
“Loos ba ema ida, maibe haree ba future ba ita nia oan, hodi nune’e mak ami komisaun etntrega rai ne’e par abele loke sentru treinamentu mai ami atsabe, laos atsabe deit maibe ba suku ne’ebe mak mai husi subdistritu Letefoho, subdistritu Bobonaro ne’ebe mak area ne’e besik bele hakat mai tuir treinamenetu iha ne’e ne’ebe mak husi sepfope fo mai ami,” dehan Jose

Komunidade agradese ba SEPFOPE tanba halo Estrada kualidade




ATSABE :Sefe suku Baboe Kraik hatoo agradese ba SEPFOPE tanba fo ona atensaun ba rehabilitasaun Estrada rural ne’ebe liga suku tolu hanesan suku Leimia leten, Suku Terlelo, no mos too suku Malabe.
Dalan rural ne’ebe SEPFOPE halo ne’e fo ona benefisu boot ba komunidade suku tolu hodi bele lori sira nia produtu lokal ba merkado.  Montante osan ne’ebe gastu ba Estrada rural ne’e hamutuk $$ 237.000 no distansia ba Estrada ne’e 6 kilo.
 Sefe suku Baboe Kraik, Angelino Naibili da Silva hatete, Estrada ne’ebe mak liga mai fatin ida ne’e ba aldeia lelobere,no Lauabi ninia distansia ne’e kilometru  sanulu resin.
 “Sira fui dadauk ne’e, permeiru ami ke’e ho projetu 3 dolar no depois kontinuasaun fali ho ida manutensaun no rehabilitasaun hanesan ne’e, sira fui, iha fatin hanesan ita haree ne’e,iha fatin lima, mais 350 metrus mak mak sira fui, mais haluha ne’e kuaze kilo metro ida ho balu, pois sira halo manutensaun ba too mosu fali iha Asabou,” dehan Naibili sabadu foin lalais iha Atsabe.
Tuir nia, Estrada ne’e tuir sira nia observasaun katak iha kualidade diak tanba kompania ne’ebe kaer projetu ne’e husi suku ne’e rasik hanesan Kompania Raelete Unipesoal Lda.
“Maibe halo ho kualidade ne’ebe diak, no fo benefisu boot tebes ba povu sira, para povu sir abele hetan asesu ba Estrada ne’ebe mak tama sira nia aldeia bele mos hetan dezemvolvementu lori too iha sira nia aldeia para aban baib rua sira mos bele hetan dezemvolvementu hanesan PDID, PDD1,PDD2, no programa nasional suku nia nebe mak PNDS ida ne’e mos sira bele hetan benefisu husi ida ne’e, ne’e maka importante liliu ami hanesan autoridade komunitaria, ami nia perioridade mak Estrada, elektrisidade, Bee mos,” informa sefe suku ne’e
Entretantu Diretor Kompania Raelete Unipesoal Lda Natalino Gomes informa, projetu ne’e sira komesa hahu iha fulan outrubru 2012 maibe too Dezembru orsamnetu ne’e hotu.
“Poisa ami kontinua fali, tanba atu ateru mos medan, ami la ateru konsege 2013 ne’e mak ami atu ateru la diak haree ba medan liu, ami uza maneira oinsa atu cor deit mesmu laiha bioaki,ami nia kontrubiusaun tanba ami nia kompania suku ne’e rasik, ami cor deit para atu bele fasilita transporte ba mai,” dehan Natalino
Tuir nia, orsamnetu ne’e be gastu ba Estrada rural ne’e hamutuk $$ 237.000 no nia distansia hamutuk 6 kilo.

Komunidade Atsabe husu Estrada




ATSABE: Komunidade Subdistritu Atsabe Distritu Ermera husu atu hadia Estrada hodi tama sira nia suku no aldeia, perkupasoens ne’e hato’o husi Kommunidade sira wainhira SEPFOPE konvoka dialogu ida ho komunidade Atsabe sira hodi rona difikuldades.
Iha dialogu ne’e autoridade local, sefe suku, sefe aldeia no komunidade balun husu sepfope atu hadia Estrada, halo ponte, no lei traballador halo mos inklui mos liga ba formasaun atu loke kursu lian koreia no Ingles.
Administrador Subdistritu Atsabe hatete sira nia parte perkupa no husu nafatin apoiu  husi parte SEPFOPE ba programa  loke Estrada.
“Ami nia suku balun sedauk hetan, suku balun dook tebtebes husi subdistritu, hanesan aldia balun memang dook liu no dalan mos araska husi suku Baboe leten, Builiki, Lei aben no Aldeia Lei mia leten ne’e mos ninia aldeia dok ida ne’e ami perkupa tebtebes baboe kraik dadaun ne’e lao tia ona, “ dehan Administrador Subdistritu Atsabe iha dialogu ne’e
Nia hatutan, Parte sira nia Subdistritu ne’e iha potensia mos ba area turismu nian hanesan mota bandeira, no bee mutin ne’ebe lokaliza iha aldeia batu manu nian.
Sefe suku  Laklo Ernestu Martins hatete, husu ba parte SEPFOPE atu loke dalan ida hodi liga ba suku Lei mia leten no Leimia kraik subdistritu Hatulia tanba iha fatin refere iha Bee manas ne’ebe mak bele dada turismu sira ba iha fatin refere.
“Be manas ne’e bele daan koto mos ita han kedas, se sua xelensia la fiar it abele koko tok ita kee Estrada ba iha ne’eba lori koto ba daan ita bele han kedas, ne’e be manas ida ita labele kaer,” dehan nia
Tanba ulluk Estrada refere kee ona husi programa 3 dolar, maibe para deit iha dalan klarn.
Hatan ba kestaun ne’e, Sekretariu estadu politika formasaun empregu Ilidio Ximenes hatete, konaba dalan ne’e perkupasaun ida ne’ebe mak hanesan perkupasaun jeral.
“Ami toma de konsederasaun, maibe tenke atraves de proposta, tanba sein proposta hau labele halo buat ruma, tanba proposta mak hau bele halo justifikasaun, tanba proposta mak hau bele halo haruka fila fali hau nia injenirru sira no ema ruma bele mai atu halo verifikasaun,” dehan nia
Depois verifikasaun, husi proposta ne’e duni mak sai hanesan lampiran para abele hamutuk ho kontratu ne’ebe mak orsida sei halo.
“ida ne’e mak hau sei lori ba defende iha paralmentu, se lae koalia ho permeiru ministru, ne’ebe proposta ita koali deit labele, hanesan ohin nain hira hato’o ona propsta surat tahan, entaun hau bele reforsa liu tan,” nia informa
Tuir nia tinan ne’e sira nia parte simu ona proposta konaba rehabilitasaun Estrada rural iha timor laran tomak iha data bese 189 ital proposta.
Tanba laiha proposta parte injeneru labele mai maibe liu husi proposta ne’ebe mak intrega ona sira bele simu no halo verifikasaun para sai justifikasaun baa mi par abele aprejenta fali iha konsellu ministru no mos parlamentu nasional.
Nia hatutan, proposta hirak parte Sepfope simu, tanba desizaun sei foti liu husi komisaun ansistens komitent komisaun ne’e ne’ebe mak forma iha sira nia servisu hodi haree ba proposta sira ne’e.
“Orsida administrador distritu ami sei bolu ba iha nasional hodi haree proposta hirak ne’e tama perioridade ka lae?, tanba balun iha PNDS, no PDID nia iha ona no obras public iha enataun ami labele tama, ami tenke fahe malu, “ tenik nia
Tuir nia, obras public barak liu iha area rurais servisu hamutuk ho ILO ne’ebe mak hanaran ARPORDI ne’e orsamnentu ne’ebe mak mai komisaun de eropia, no mos husi guverno Australianu liu husi AUSAID foba ILO jere liu husi servisu hamutuk ho MOP.
Orsamentu ne’ebe mak mai husi guverno TL ne’e mak dadaun ne’e parte sepfope kaer ho programa 3 dolar.
Iha oportunidade ne’e mos Ilidio husu ba jovens sira atu labele involve an iha grupu oioin ne’ebe laiha benefisiu ba future, tanba nia dehan joven maka sai hanesan pilar importante iha dezemvelvemento nasional TL.