Senin, 25 November 2013

SEPFOPE Vizita Konstruksaun Bareira iha Mota Gouheim




ERMERA: Secretariu Estado ba Politika Formasaun Profesional no Emprego (SEPFOPE) iha sabadu loron (09/11/) hala’o nia vizita ida ba konstruksaun bareira iha mota Gouheim ne’ebe fo ameasa boot ba komunidade Fatukeru sira nia hela fatin no natar.
 


Konstruksaun ne’ebe ho nia naruk metro 300, no ho nia durasaun fulan tolu ne’e hetan apoiu husi Sepfope ho montante osan $$ 152,932 64.
Secretariu Estado ba Politika Formasaun Profesional no Emprego (SEPFOPE),  Ilidio Ximenes hatete, bazia ba perkupasaun autoridade local husi suku refere iha inkontru ida, konaba problema mota ne’ebe mak sobu natar no fo amiasa ba kominidade nia uma.
“Entaun Sepfope foti inisativa halo survey mai iha fatin ida ne’e, no ba dadauk ne’e, ita haree katak halo ona ho montante orsamentu 152 mill maibe ita haree servisu ne’e diak nia kualidade, ba hau diak kompara ho fatin seluk hanesan iha Dili-Bekora ida ne’e diak liu nia konstruksaun diak,” dehan Ilidio hafoin haree konstruksaun refere iha Ermera mota Gouheim
“Agora, ita resolve ona ida ne’e mais iha parte ida tan mos atu bele afeita ba komunidade ne’e mak ita here iha ne’e tun ba ida ne’e mos problema ida ne’e be mak ita infrenta no tambem ohin komunidade kesti ona ida iha fatin leten ba mos mota sei bele estraga no tama fali husi kotuk, entaun sei buka dalan iha tinan oin ajerse sei iha posibilidade, I hau sente ida ne’e tama emerjensia ninian ita tenke resolve duni,” nia dehan
Nia dehan iha parte balu tinan oin karik iha posibilidade nia deh
Diretor Kompania Faluk Contruction Nicson Galhos hatete, obras ne’e hanesan konstruksaun foun  ne’ebe mak hetan apoiu husi SEPFOPE.
“Ami hatete dala ida, tanba fatin ida agora ami halo dadaun ne’e amiasa ba povu nia uma no liliu to’os,”hatete Diretor Kompania Faluk ba jornalista sira sabadu foin lalais ne’e iha Ermera
Nia hatutan,iha tinan kotuk iha komunidade nia uma mak hetan amiasa no komunidade nia to’os balun tenke hetan sobu husi mota refere.
Nia dehan h razaun ne’e mak sira nia parte husu ajuda ba iha parte SEPFOPE hodi SEPFOPE fo atensaun ba problema ne’e.
“Ami agradese boot ba sepfope tanba ho nia atensaun ho nia tulun nia bele fo apoiu ne’ebe mak agora ami halo dadauk ona ne’e,” dehan nia
Tuir nia servisu ne’ebe mak sira halo tuir akordu ho parte SEPFOPE ho durasan fulan tolu. Hahu iha fulan junnu no intrega ba SEPFOPE iha loron rua (2) fulan Novemru.
Nia sei garante konstruksaun refere sei iha kualidade tanba buat ne’ebe nia halo iha responsabilidade no moral hodi manan konfiansa iha future tuir mai.
Entretantu iha fatin hanesan Sefe suku Fatukeru Alberto de Oliveira fo agradese boot ba SEPFOPE tanba fo ona atensaun ba sira nia problema ne’e.
“Ami agradese ba programa ne’ebe iha porque bele resolve ami nia dezastre ne’ebe karik iha future bele akontese,” dehan sefe suku ne’e
Tuir nia persija ajuda tan metro 300, tanba nia hatete karik ida ne’e mak lo fo atensaun mak iha future se fo amiasa ba barazen ne’ebe mak halo ona.

SEPFOPE ApoioKompanhia lokal halo Reciclagem - Daurulang ba Plastik no Agua Mamuk



Secretaria Estado ba Politika Formasaun Profesional no Emprego (SEPFOPE) liu husi Programa auto emprego serbisu hamutuk ho kompanhia local Star Product UniPessoal hodi halo Reciclagem (Daur Ulang) ba agua no plastik mamuk iha Dili Laran.

iha tempo UN iha Timor Leste importa beé agua husi rai liur hamutuk 18.750 toneladas ba tinan ida no depois de UN sai ona husi Timor kada tinan ita importa beé agua mai Timor Leste hamutuk 15.000 toneladas, purtanto kada fulan ita importa tan beé agua husi rai liur hamutuk 1.250 ton beé nebe'e tama mai Timor Leste dehan Diretor kompania Jose Deolindo Ximenes hatete

Kolia konaba planu saida mak Director Kompanhia ne’e sei halo konaba plastik no agua sira nebe'e tama mai Timor Leste, Director ne hatete plastik agua nebe mak tama mai Timor neé depois ita konsume tia plastik neé ita soe deit entau platik neé fo impaktu boot ida ba lixu iha rai laran, tamba plastik neé ita soe ba tasi mos nian labele naben,
Ita sunu mos bele fo impaktu ba polusi ne pior liu tan ida neé bele fo impatu boot ba ema nian saude no ita hakoi iha rai platik neé bele han hotu rai nian bokur no bele estraga rai. Entau ida neé ami buka dalan oinsa ita buka fali kampu de trabalhoba ema lubuk ida. Lixu husi plastik sira neé ita bele halo Reciclagem ba kadeira,  masa, gayung, basia no mos ba sasan dapur sira nian.

Agora dadun neé ema hamutuk 58 mak serbisu nebe'e komputu husi mane 4 ( kondutor, seguranca nain 2 no kojak nain 1 ) no feto hamutuk 54. Husi no feto nebe'e hamutuk 58 neé, Director hatete neé katak nia sei hanorin sira halo separasaun ba plastik, tamba plastik ne sira sei halo divisaun b aida-ida nia fatin, hodi nune makina sira tama ma iita bele dulas buat sira neé hodi halo ba kadeira, ida nebe'e mak ita bele exporta ba Indonesia, no halo buat seluk tan hodi nune ita bele fo treinu hotu ba ita nian ema sira neé depois sira hatene ona ita lalika bolu tan maluk tekniku sira hus irai liur. Director kompania neé katak serbisu nebe nia loke neé liu-liu ba maluk sira nebe'e iha limitadu ba edukasaun no laiha kbit atu serbisu mak henesan ba sira nebe'e alezadu tamba tuir Director neé katak serbisu ne kman no ema sira neé lalos uza deit fiziku para bele avansza ba projeito neé maibe nian mos sei fo formasaun ba sira liu husi pratika no teoria sai hanesan ema ida que professional hanesan iha ema nian rai seluk. . Ate agora tuir kalkulasaun tula husi kareta besik tinan ida resin ne é tama ona hamutuk 1200 ba agua no plastik deit dehan husi Director Kompania Jose Deolindo Ximenes. 



Secretariu Estado SEPFOPE, Ilidio Ximenes da Costa hatete kompanhia neé iha inisitivia ida ke diak tebes tamba tuir Secretariu Estado nian hetan informasaun husi Bispo D. Basilio do Nacimento, alin ona ne komesa halo ona produsaun ba ida neé. Entau SEPFOPE halo ona kontratu ida liu husi programa Auto emprego ou kriasaun do trabalho ba ema hamutuk 58 pessaol nebe iha Dili laran. Serbisu nebe mak sira halo hanesan halibur hotu plastik agua iha Dili laran. tuir Secretariu Estadon katak agua nebe tama iha timor barak tebes no bele halo lixu iha rai laran. entau kompanhia iha hanoin atu halo Reciclagem - Daur ulang ba buat sira nebe mak percisa mak hanesan meja plastik, kadeira plastik, no mos ba kapaseti plastik entau ho ida neé ita bele halo ona buat ida kiik iha Timor laran duke ita hein buat boot, entau SEPFOPE iha hanoin atu bele ajuda liu husi programa Auto Emprego ajuda finansia kompanhia para bela halo ona nian bisnis.

Secretariu Estado neé mos  hatete intermos de koordenasaun entre linha ministerial diak tebes tamba agora ami hahu halo ona koopresaun ho  Secreatariu Estado Meio Ambiente liu husi koordenasaun serbisu, entau ba oin ita mos persica orsamento para bele hare ba asunto kiik sira hanesan ne.

Senin, 02 September 2013

CAREER OPPORTUNITY



Our Company, Telekomunikasi Indonesia Internasional (TL), S.A, is the subsidiary company of PT. Telekomunikasi Indonesia Internasional (TELIN) which is operated and located in Timor-Leste. Telkomcel is brand of our mobile telecommunication (cellular)and internet connection service along all Districts in Timor-Leste. We are currently for highly motivated professional to join our company for the position below:

1.       Accounting Officer (Code : ACC)
2.       HR Adiministration Officer (Code: HR)
3.       Receptionist (Code : REC)
4.       Product Development (Code : PDEV)
5.       Telemarketiing Officer (Code :  TELE)
6.       Corporate Account Manager (Code : CAM)

Requirements:

·         At least S1/ Bachelor Degree of Informatics or Electronic Engineering (CAM), S1 Bachelor Degree of Informatics Engineering/Electronic Engineering,  Business/Marketing/ Industrial Engineering (PDEV), Bachelor Degree of Accountancy (ACC) with minimum GPA 2,75.
·         D3/ Diploma Degree at any subjects (HR, TELE, REC) with minimum GPA 2, 75
·         Able to operate MS Office (Word, Excel, Power-point), Internet
·         Fluent in English, Tetum and Bahasa Indonesia, ability to speak porutguese will become an advantage (Position CAM,TELE,REC)
·         Has good oral communication skill and clear articulation (REC, TELE, CAM)
·         Able to work in junder pressure situation and work in team
·         Has strong analytical and conceptual ability (PDEV)
·         A high level of accuracy and the ability to keep detailed file notes (ACC, HR)

Interest candidate, please write in or email your comprehensive resume stating qualification, working experience, recent current and expected salary, and contact details with a recent photograph and write the code of position at subject of email/application letter according to position that will be applied to the following address :

Telekomunikasi Indonesia International (TL), S.A.-TELKOMCEL
Timor-plaza 3rd Floor
Avenida Presidente Nicolau Lobato
Dili-Timor Leste

Closing date    : September, 14 2013, only qualified candidate will be processed.

TELKOMCEL
Timor Plaza Level 4, Rua Presidente Nicolao Lobato, Comoro, Dili, Timor Leste, Phone: +670 73737373 Fax: +670 74747474



 
KRITERIA VAGA TELKOMCEL


1.       CURICULUM VITAE
2.       REQUERIMENTO (Hato’o ba Sr.Paulo Alves)
3.       DIPLOMA/IJASA IKUS
4.       SERTIFIKAT NEBE RELEVANTE
5.       RDTL
6.       ELEITORAL
7.       EVIDENSIA
8.       PAS FOTO 3x4=2 (Berwarna)

Rabu, 10 Juli 2013

SEPFOPE-HRD COREIA VIZITA EPS JAKARTA

Iha loron 5 fulan Julho tinan 2013, delegasaun husi Secretario Estado ba Politica Formasaun Professional no Emprego liu husi Diresaun Nasional Emprego iha tinan 2013 sei implementa programa foun ba kandidato trabalhadores Timor oan sira antes atu ba servisu iha nasaun Coreia do Sul, liu husi departamentu EPS (Employment Permit System) SEPFOPE programa ne’e bolu ho naran CBT (Computer base test) tamba durante ne’e nasaun Timor Leste uza sistema  ho naran PBT (Paper base test).
Programa PBT ne’ e rasik hahu implementa ona iha tinan 2010 to 2012 (agora), Programa PBT (Paper base test) ne’e rasik hala’ o ona ba dala 5 iha Timor Leste ho nia resultado husi Programa PBT ne’e Timor Leste haruka ona trabalhadores hamutuk 1,333 ba Coreia do Sul hodi servisu iha area 3 mak hanensan Peskas, Agrucultura no Fabrika.
Kona ba programa PBT ne’e rasik tuir planu SEPFOPE liu husi Diresaun Nasional Emprego Sr. Paulo Alves esplika katak  governo Coreia do Sul liu husi HRD (Human Resource Development) husu atu  nasaun nebe mak haruka trabalhadores sira ba  servisu iha Coreia do Sul atu bele implementa ona  programa foun nebe uza sistema online ho naran CBT (Computer Base Test). Paulo Alves mos hatutan katak Timor Leste liu husi Secretariu Estado ba Politika Formasaun Professional no Emprego sei hahu implementa iha fulan Novembro tinan 2013.

Delegasaun husi SEPFOPE nebe kompostu husi Chefe Gabinete SEPFOPE Benigno da Cruz,  Director Nasional Emprego, Sr. Paulo Alves,Chefe Departamentu PER, Sr. Lucio Bere Tasi, Chefe Employment Permit System SEPFOPE, Valencio de Jesus  hamutuk ho director HRD Corea Mr.Young, no chefe mestre lian Koreia Dr.Lee halao mos enkontru ho  Director Geral EPS (Employment Permit System) Indonesia Mr. Min Kyung il ho funsionario HRD Coreia iha Jakarta hodi koalia kona ba esperiensia ne’ ebe sira hetan durante ne’ e.

Director Geral EPS (Employment Permit System) Indonesia Mr. Min Kyung il iha nian lian fuan hatete mos katak programa CBT iha Indonesia foin mak hahu iha tinan 2012 liu ba, antes ne’e HRD Corea do Sul iha Jakarta liu husi Employment Permit System (EPS) iha Jakarta uza sistema PBT hodi halo teste ba kandidato trabalhadores, tuir dadus husi centru EPS Jakarta  iha fulan Junho 2013 tes ba PBT iha  nasaun Indonesia hala’o iha Medan, Jakarta, Bandung, Solo, no Mr. Sr. Min Kyung il ne’e mos hatutan katak iha tinan kotuk sira haruka trabalhadores husi Indonesia hamutuk 6200 hodi ba serbisu iha Coreai do Sul liu husi Programa CBT nebe sira implementa ona iha tinan kotuk liu ba no programa CBT ne’e rasik realiza deit  iha Jakarta.

Delegasaun husi SEPFOPE halo mos visita ba iha Balai Besar pengembangan dan Perlindungan Tenaga Kerja Indonesia (BNP2TKI) hodi hare besik liu oinsa implementasaun programa Computer Base test  ba kandidato trabalhadores husi Indonesia iha Jalan Kemayora iha Jakarta Selatan.
Programa CBT ne’e rasik tuir Chefe BNP2TKI Sr. Romandi Syamsudi, Koreia-Indonesia Technical and Culture Cooperation centre ( KITCC) haktuir katak kada fulan 4, no tuir dadus kada fulan sira bele haruka trabalhadores hamutuk 600 ba serbisu iha Coreia do Sul, Sr. Romandi mos hatutan katak programa CBT ne rasik fahe ba parte 2 mak hanesan CBT spesifiku hala’o ba trabaldores Indonesia nebe uluk servisu ona iha Corea do Sul no fila fali mai Indonesia ho razaun sira nian kontraktu serbisu hotu  no CBT geral, hala’o ba trabalhodres sira nebe sidauk ba serbisu iha Corea do sul, Chefe BNP2TKI mos haktuir katak Programa CBT iha tinan 2013 ne’ e rasik fahe ba area 3 mak hanesan Fabrika, peskas no konstruksaun, no kandidatu sira bele asesu informasaun liu husi website HRD koreia nian iha Indonesia oinsa bele tuir izame CBT iha Jakarta.

Iha visita ne’ e chefe gabinete SEPFOPE Sr.Benigno Humberto da Cruz haktuir katak visita ne’e importante tebes mai instituisaun ida ne’ e tamba liu husi vizita ida ne’ e bele sai nudar referensia mai SEPFOPE wainhira implementa CBT iha fulan Novembru tinan ida ne’e, tamba programa ne’e hanesan programa foun ida, tamba ne’ e ita presija tebes atu halao visita ida ne’e hodi bele hetan esperiensia husi maluk sira iha nasaun seluk hanesan Indonesia.
Delegasaun husi SEPFOPE, hafoin hala’o enkontru iha centru EPS Coreia Indonesia, delegasaun ne’e mos halao visita ba Korea Culture Centre Embassy of the Republic of Korea no delegasaun ne’e simu diretamente husi Director Geral  Rezky Seokgi kim no Deputy Director Geral Tang Jongry iha Equity Tower-Jakarta Pusat.
Centru cultura koreia loke ona tinan ida ho balu no hetan mos visita barak husi komunidade estrangeiro no komunidade  iha rai laran mos.
Iha parte seluk centru kultura Coreia loke mos formasaun ba lian Coreia ba estudante no Juventude inklui funsionario Publiko sira. Director Geral  Rezky Seokgi kim esplika katak objektivu  husi loke centro formasun lian Coreia mak oinsa bele hametin liu tan relasaun husi Nasaun Indonesia no Republika Coreia no oinsa bele mos kapasita estudantes no partisipantes sira ne’ebe mak tuir formasaun lian Koreia refere.
Director geral ne’e hatutan katak Centru Formasaun ba lingua Coreia ne’ e hetan antusiasmo makas husi maluk sira.