Senin, 25 November 2013

Komunidade Atsabe husu Estrada




ATSABE: Komunidade Subdistritu Atsabe Distritu Ermera husu atu hadia Estrada hodi tama sira nia suku no aldeia, perkupasoens ne’e hato’o husi Kommunidade sira wainhira SEPFOPE konvoka dialogu ida ho komunidade Atsabe sira hodi rona difikuldades.
Iha dialogu ne’e autoridade local, sefe suku, sefe aldeia no komunidade balun husu sepfope atu hadia Estrada, halo ponte, no lei traballador halo mos inklui mos liga ba formasaun atu loke kursu lian koreia no Ingles.
Administrador Subdistritu Atsabe hatete sira nia parte perkupa no husu nafatin apoiu  husi parte SEPFOPE ba programa  loke Estrada.
“Ami nia suku balun sedauk hetan, suku balun dook tebtebes husi subdistritu, hanesan aldia balun memang dook liu no dalan mos araska husi suku Baboe leten, Builiki, Lei aben no Aldeia Lei mia leten ne’e mos ninia aldeia dok ida ne’e ami perkupa tebtebes baboe kraik dadaun ne’e lao tia ona, “ dehan Administrador Subdistritu Atsabe iha dialogu ne’e
Nia hatutan, Parte sira nia Subdistritu ne’e iha potensia mos ba area turismu nian hanesan mota bandeira, no bee mutin ne’ebe lokaliza iha aldeia batu manu nian.
Sefe suku  Laklo Ernestu Martins hatete, husu ba parte SEPFOPE atu loke dalan ida hodi liga ba suku Lei mia leten no Leimia kraik subdistritu Hatulia tanba iha fatin refere iha Bee manas ne’ebe mak bele dada turismu sira ba iha fatin refere.
“Be manas ne’e bele daan koto mos ita han kedas, se sua xelensia la fiar it abele koko tok ita kee Estrada ba iha ne’eba lori koto ba daan ita bele han kedas, ne’e be manas ida ita labele kaer,” dehan nia
Tanba ulluk Estrada refere kee ona husi programa 3 dolar, maibe para deit iha dalan klarn.
Hatan ba kestaun ne’e, Sekretariu estadu politika formasaun empregu Ilidio Ximenes hatete, konaba dalan ne’e perkupasaun ida ne’ebe mak hanesan perkupasaun jeral.
“Ami toma de konsederasaun, maibe tenke atraves de proposta, tanba sein proposta hau labele halo buat ruma, tanba proposta mak hau bele halo justifikasaun, tanba proposta mak hau bele halo haruka fila fali hau nia injenirru sira no ema ruma bele mai atu halo verifikasaun,” dehan nia
Depois verifikasaun, husi proposta ne’e duni mak sai hanesan lampiran para abele hamutuk ho kontratu ne’ebe mak orsida sei halo.
“ida ne’e mak hau sei lori ba defende iha paralmentu, se lae koalia ho permeiru ministru, ne’ebe proposta ita koali deit labele, hanesan ohin nain hira hato’o ona propsta surat tahan, entaun hau bele reforsa liu tan,” nia informa
Tuir nia tinan ne’e sira nia parte simu ona proposta konaba rehabilitasaun Estrada rural iha timor laran tomak iha data bese 189 ital proposta.
Tanba laiha proposta parte injeneru labele mai maibe liu husi proposta ne’ebe mak intrega ona sira bele simu no halo verifikasaun para sai justifikasaun baa mi par abele aprejenta fali iha konsellu ministru no mos parlamentu nasional.
Nia hatutan, proposta hirak parte Sepfope simu, tanba desizaun sei foti liu husi komisaun ansistens komitent komisaun ne’e ne’ebe mak forma iha sira nia servisu hodi haree ba proposta sira ne’e.
“Orsida administrador distritu ami sei bolu ba iha nasional hodi haree proposta hirak ne’e tama perioridade ka lae?, tanba balun iha PNDS, no PDID nia iha ona no obras public iha enataun ami labele tama, ami tenke fahe malu, “ tenik nia
Tuir nia, obras public barak liu iha area rurais servisu hamutuk ho ILO ne’ebe mak hanaran ARPORDI ne’e orsamnentu ne’ebe mak mai komisaun de eropia, no mos husi guverno Australianu liu husi AUSAID foba ILO jere liu husi servisu hamutuk ho MOP.
Orsamentu ne’ebe mak mai husi guverno TL ne’e mak dadaun ne’e parte sepfope kaer ho programa 3 dolar.
Iha oportunidade ne’e mos Ilidio husu ba jovens sira atu labele involve an iha grupu oioin ne’ebe laiha benefisiu ba future, tanba nia dehan joven maka sai hanesan pilar importante iha dezemvelvemento nasional TL.

Tidak ada komentar:

Posting Komentar