Minggu, 10 Februari 2013

Apreciação inicial da PPL no 2/III(1a) – Orçamento Geral do Estado para 2013 (Infra-Estruturas, Transportes e Comunicações)

Iha Programa do V Governo Constitucional, 2012-2017- hatudu katak iha kompromisu seriu ho Formasaun Profisional atu nune bele kapasita ita nian Jovem timoroan sira ho kualifikasaun ne’be valorizadu iha merkadu trabalhu atu
nune bele fasilita sira nian asesu ba empregu ne’be iha. Ita hotu hatene katak industria iha Timor-Leste ne’e ki’ik tebes, tan ida ne’e, ita mos iha empresa internasional sira ne’be mai investe iha Rai Doben ida ne’e, atu bele tulun mos ba desenvolvimentu Nasaun nian liu husi kriasaun kampu trabalhu ne’be disponibiliza ba Povu Timor-Leste. Atu harmoniza relasaun internasional ho ita nian trabalhador sira, iha tinan 2012 SEPFOPE ho kordenasaun ho sindikatu sira no representante empregador sira, atu hato’o ba sidadaun Timor-Leste, regime juridiku foun ne’be aplika ba relasaun individual no relasaun koletiva ba servisu nian. Divulgasaun ba Lei do Trabalho foun ne’e, iha lian oin 4: Tetum, Portugues, Ingles no Bahasa Indonesia, ho objetivu atu hakbesik ita nia sidadaun Timor-Leste ba Justisa, fo’o mos conhesimentu kona ba sira nian direitu no dever atu nune bele kontribui mos ba procesu desenvolvimentu ba sociedade Timor-Leste no ba Konstrusaun Demokrasia nian. Apresiasaun ba OGE Fila hikas ba knar SEPFOPE nian ba tinan 2013, sei la lao do’ok husi buat ne’be mak SEPFOPE realiza ona tinan kotuk 2012, tamba SEPFOPE sei usa nian knar atu hatutan buat sira ne’be realiza ona iha pasadu no sei tulun nafatin kampu ba Formasaun Profisional nian, no mos sei tulun nafatin ba ideia geral kriasaun empregu ba ita nia povo Timor-Leste. Orsamentu ne’be aprova mai SEPFOPE nian aktividade ba tinan 2013, ho montante total USD $ 10.500.000,00., SEPFOPE sei usa politika nebe kriativu wainhira ita kulia kona ba kriasaun empregu. Iha SEPFOPE nian plano, liu husi Direcção Nacional de Emprego, iha Departamentu hanesan: Dep. Auto Emprego no Dep. Emprego Temporário no Dep. Emprego Exterior, sei kontinua mos ho projeitu PER (Projecto de Emprego Rural) ne’be sei kria empregu ba populasaun remoto atu bele hetan kualidade moris ne’be dignu. Kalkulasaun anual tinan kotuk nian, ho total Orsamentu USD $ 20.697.000,00. ba Projecto Emprego Rural 2012, hetan total benefisiariu 49.439 (Feto = 13.843 no mane= 35.580). Tipo projeitu sira mak hanesan: Manutensaun Estrada Rural, Reabilitasaun Estrada Rural, Loke Estrada Foun, Implementasaun Aspal Ec Core 21. Total Projeitu no Distansia: Manutensaun Estrada Rural: 75 projeitu (13 distrito), Reabilitasaun Estrada Rural: 79 projeitu (13 distrito), Loke Estrada Foun: 66 projeitu (13 distrito), Implementasaun aspal Eco Cure 21: 8 projeitu ho distansia 43km (Liquisa, Maliana, Manatuto, Covalima, no Viqueque). Ba tinan ida ne’e sei iha especial atensaun mos ba kriatividade hodi loke kampu trabalhu, atu nune bele fo’o empregu ba ita nian povo nebe moris iha area remoto, nebe mos iha dificuldade ekonomiku atu hala’o sira nian aktividade kotidianu no atu sustenta sira nian necesidade basiku ba moris. Liu husi SEPFOPE nian politika sei kontinua ho PER, Auto-Emprego atu bele fo insentivu, husi Governo, ba ita nian Povo Timor-Leste ne’be hakarak loke sira nian negosiu ki’ik no hetan ajuda financial husi Governo, atu nune sira bele mos fo’o servisu ba maluk timoroan seluk. Baseia ba inisiativa ida ne’e, orsamentu ne’be aloka ho total USD $ 150.000,00 la kobre numero benefisiariu ne’be mak atu atinge, tan ida ne’e SEPFOPE mosu ho hanoin atu hametin liu tan relasaun interministerial ba area ne’be relevante atu nu’ne hamutuk bele hanoin solusaun nudar kria kampu servisu ba timoroan. No mos, SEPFOPE sei loke dalan nafatin ba maluk jovem timoroan ne’be interesadu tebes atu ba servisu iha Rai liur, hanesan Korea do Sul no Australia. Agora dadauk ita iha trabalhador iha Korea do Sul ho total 1.114 iha area hanesan: Pescas total 594, Fabrica total 398, Agricultura total 122. Iha Australia agora dadauk, ita iha trabalhador total 12 ema. Ho orsamentu ne’be iha ba tinan 2013, husi SEPFOPE nia parte sei hala’o aktividade hirak ne’e ho responsabilidade, atu nune bele hamenus numeru desempregu, no mos, sei kria hamutuk ho ministeriu relevante kampu servisu ba timoroan. La haluha mos, atu reforsa liu tan knar ne’be SEPFOPE hetan, atu habelar liu tan kompromisu ne’be V Governo iha ho Formasaun Profisional, ne’be ezekuta liu husi Secretaria do Estado para a Política da Formação Profissional e Emprego, ne’be garante ba 2013 nian laran atu fo’o formasaun profisional ba, aproximadamente, total ema nain 2.500 iha area formasaun oin-oin ne’be koresponde ba nesecidade industria nian. Nudar Secretaria de Estado para a Política da Formação Profissional e Emprego ou SEPFOPE responsavel ba Formasaun Profisional iha Timor-Leste, ne’be hari’i ona INDMO, Instituto Nacional do Desenvolvimento de Mão-de-Obra, hodi garante kualidade iha formasaun profisional. Ho tempo ne’be iha ohin loron, SEPFOPE hakarak hato’o mos apresiasaun, kona ba zero/nulo orsamentu ne’be tatoli iha FDCH, kodigu 810, Experiência Serviço Industria Interior, ne’be la iha atu hala’o kompromisu kona ba Programa Nacional de Estágios, ne’be mensiona iha Programa V Governo Constitucional ho objetivu, hodi haklean liu tan graduadu sira nia konhesimentu no experiensia teoriku ka pratiku. No mos, ho estagiu, bele permite sira atu hahu introdusaun ba formasaun pratiku iha industria Timor-Leste, no wainhira hala’o estagiu sira bele mos iha ona konhesimentu aprofundadu kona ba industria nian hakarak lolos. Estagiu ne’e importante tebes atu fo’o tempo ba ita nian graduadu sira hodi hakbesik a’an ba industria no atu hetan experiensia ne’be diak ho kualidade atu nune wainhira sira remata estagiu, automatikamente, empresa ne’be fo’o vaga ba estagiu bele kaer sira nafatin iha servisu ne’e, sai nudar trabalhador ona, se lae, bele mos iha empresa seluk ne’be iha interese atu hili ema ba area relevante industria nian. Ideia principal estagiu ne’e, atu kapasita liu tan ita nian jovem timoroan sira wainhira remata formasaun, atu aumenta liu tan sira nia konhesimentu pratiku no teknologiku ne’be industria nacional husu. No mos, ho procesu ida ne’e, husi Governo bele hamenus mos keixa sira ne’be dala barak mai husi empregador/empresariu sira kona ba kualidade no disciplina servisu ne’be jovem timoroan tenki aumenta ba futuru servisu ne’be diak, responsavel no harmoniozu entre trabalhador ho empregador. No mos, ho ideia ida ne’e hanesan dalan ida atu hamenus trabalhador estrageiru iha Timor-Leste, se karik, ita nia trabalhador nasional mos kapasitadu ona no ho kualidade atu bele prense vaga servisu ne’be iha rai laran. SEPFOPE hakarak mos hato’o apresiasaun kona ba fundo Apoio ao Centro de Formação, ne’be la kobre atu suporta sentru formasaun hira mak registadu no akreditadu ona iha teritoriu Timor-Leste, no mos, sidauk totaliza tan ho sentru formasaun balu ne’be registadu deit, sira mos preve fundo husi SEPFOPE atu sustenta sira nian aktividade iha sentru formasaun ba tinan 2013. Iha mos sentru formasaun ne’be sidauk registadu maibe hein mos apoio finanseiru husi Governo. Total sentru formasaun registadu no akreditadu agora dadauk mak hanesan 17, no sentru formasaun ne’be registadu mak total 27 ne’be hein mos apoio finanseiru husi Governo liu husi SEPFOPE. Iha tinan kotuk 2012, SEPFOPE liu husi Direcção Nacional de Formação Profissional (DNAFOP), fo’o apoio finanseiru ba sentru sira ho total 47 sentru formasaun iha Timor-Leste. Tan ida ne’e, husi programa Apoio ao Centro de Formação iha tinan kotuk 2012, total benefisiariu hamutuk 3.625 : Feto – 1.868 no Mane - 1.765. Atu hala’o aktividade hirak ne’e ho diak, atu liga ba Formasaun Profisional ka Empregu nian, SEPFOPE mos iha Diresaun Nasional ida kona ba Inspecção do Trabalho, ne’be tau matan ba kondisaun servisu trabalhador timoroan nian iha industria lokal, atu nune bele garante katak sira hetan trabalho ne’be dignu hanesan mos ho sira nian kondisaun servisu fatin. Iha diresaun ida ne’e, knar ida mos mak hanesan tau matan ba trabalhador estrangeiru sira ne’be mai servisu iha Timor-Leste, liu-liu hare ba sira nian visto trabalho atu nune obriga sira mos atu kumpre lei ne’be iha no vigora dadauk ona iha teritorio Timor-Leste. Iha mos inisiativa husi SEPFOPE atu prevene trabalho infantil liu husi kriasaun Lei ba Kombate Trabalho Infantil. Konklusaun Nudar agente implementador ba programa Formasaun Profisional no kriasaun empregu ba Povo Timor-Leste, SEPFOPE, Secretaria do Estado para a Política da Formação Profissional e Emprego, hakarak hatudu ba Povo Timor-Leste kompromisu ne’be iha, atu nune hamutuk ho plano anual existente no aprovadu ona husi Parlamento Nacional, sei konsentra tinan 2013 ba Formasaun Profisional, no mos, sei hamosu nafatin ideia ne’be foun no kriativu atu kria kampu trabalhu iha Rai Doben ne’e, nune ho objetivu ida ne’e, sei atende mos ba necesidade industria nian hanesan fo’o formasaun ba participante timoroan ho kualidade no efikasia atu bele hetan sustentabilidade moris ne’be dignu iha futuru. Atu konklui discurso ida ne’e, uluk nanain hodi SEPFOPE nian naran, la hahula hakarak hato’o obrigado wain ba tempo ne’be disponibiliza ba loron ohin iha sesaun Apreciação do OGE para 2013. SEPFOPE hein katak, ho apresiasaun ne’be hato’o, bele hetan konsiderasaun no atensaun husi Parlamento Nacional, atu tetu aktividade sira, no inisiativa ne’be SEPFOPE iha, ho Orsamentu ne’be disponibiliza dadauk ona ba tinan 2013. Ba dala ikus, hakarak reforsa tan agradesimentu profundu ba tempu ohin, iha loron 15 Janeiru 2013.

Tidak ada komentar:

Posting Komentar